Tomašević za MS: Moje najveće postignuće je spas grada od bankrota, zamjeram si Jakuševec

Zagreb se već godinama bori s rastućim brojem automobila. Nedostaje novih cestovnih pravaca, mostova, podvožnjaka, nadvožnjaka, ali i javnog prijevoza. Stvari nisu bolje ni po pitanju parkinga stoga su prije desetak dana vladajući u gradu odlučili uvesti blokovsko parkiranje. Cilj je jasan - smanjiti broj povlaštenih parkirnih karata i dozvoliti da barem centar grada prodiše.

"Još je prerano da bi sad vidjeli koji su efekti od samog blokovskog parkiranja jer je to još ipak presvježe. Međutim, sigurno će biti manje povlaštenih parking karata u konačnici zato što smo donijeli odluku na Gradskoj skupštini da svi oni koji nemaju ni prebivalište ni boravište u gradu Zagrebu, a samo su vlasnici nekakvih nekretnina u centru grada više neće moći pravo na povlaštene parking karte. Takvih je čak 580. Znači sigurno će barem za taj broj se smanjiti povlaštene parking karte, ali ja sam siguran da će se smanjiti još i više."

Građani koji su na granici svog bloka mogu izabrati susjedni blok ukoliko je on iste ili niže zone.

"A netko tko je bio recimo poput mene, evo, ja živim na Trešnjevci, ja sam u drugoj zoni, i sad recimo do Maksimira, ukoliko želim ići trčati u park Maksimir mogu ići besplatno parkirati u Maksimir jer ta druga zona je vrijedila bez obzira na blokove od zapada grada do istoka grada. Sada to više neće biti moguće bez naplate, uz komercijalnu kartu naravno možete ići. Vjerujemo da će se tako smanjiti taj broj putovanja automobila koje onda zapravo zauzimaju parkirna mjesta stanarima."

"Takva je praksa u brojnim europskim metropolama", pojašnjava Tomašević.

Gužve zbog kupovine povlaštenih parkirnih karata bile su ogromne u Zagrebačkom holdingu, a gradonačelnik ističe da će to biti riješeno.

"Međutim, ono što smo isto tako rekli ukoliko iz bilo kojeg razloga građani nisu znali, nisu stigli, bili su na putu i tako dalje da ove kazne baš za blokovsko parkiranje kad neko ima PPK-a, ali je parkirao u krivom bloku pa dobije kaznu za parkiranje odnosno dnevnu kartu da ćemo to do petka ovaj tjedan zapravo još tolerirati i stornirati."

Neka su mjesta procvjetala uvođenjem naplate, ali negdje je upravo ukidanje naplate napravilo gužve na parkinzima i posljednično - nedostatak mjesta.

"Što se tiče Sopota, takve su inicijative bile na zapravo na prijedloge mjesnih odbora i mjesta samouprave. Znači, tu mi na neki način postupamo onako kako sami predstavnici građana u mjesnoj upravi smatraju da je najbolje. Međutim, to je sustav koji je dinamičan. Ovo sigurno nije zadnja izmjena niti što ulazi u zonu naplate niti što izlazi. Evo recimo, prijedlog je isto tako da Zapruđe uđe u naplatu jer pošto je u Središću uvedena naplata još prije onda Zapruđe kao susjedni kvart nastrada na način da svi tamo besplatno parkiraju pa stanari teže nađu parking."

Jasno je kako iz godine u godinu Zagreb lagano gubi bitku s automobilima. Razlog leži i u činjenici da je gotovo 100 tisuća više registriranih osobnih automobila u Zagrebu u odnosu na 2013. godinu. Iz tog razloga nužno je ulagati u javni prijevoz. Stižu nam novi autobusi i tramvaji, ali javni prijevoz ponekad jednostavno ne funkcionira. Kako to riješiti?

"Prije svega ulaganjima u vozni park što se nije događalo, a sad se događa jer vi ako imate stare tramvaje koji se često kvare, vama tramvaj stane -njega tramvaj ne može preskočiti. Onda svi tramvaji iza tog tramvaja stoje i vi morate uvesti nove autobuse u promet da bi javni prijevoz funkcionirao po toj ulici. S druge strane ako vam se autobusi pokvare, onda vam preskoče isto tako vozni red, tog dolaska nema."

Čak 200 milijuna eura je za nove tramvaje, što je za dva i pol puta više od najveće kapitalne investicije - Paromlina.

"Prvi novi tramvaji koji proizvodi Končar za grad Zagreb koji je dobio posao na međunarodnoj javnoj nabavi će biti isporučeni kroz nekoliko mjeseci. Tako da ćemo imati vrlo brzo prve tramvaje, nove, nakon više od 15 godina na zagrebačkim ulicama. To su prvi tramvaji od 80 tramvaja koje kupujemo. Dobar dio njih će biti financiran iz EU fondova u suradnji s Ministarstvom prometa. Osim toga smo kupili 65 novih autobusa, kupili smo još 60 rabljenih autobusa, kupit ćemo još 60 rabljenih autobusa."

A ovog ljeta u metropoli je bilo rekordno puno radova. Dio nezadovoljnih građana i oporbe gradskoj vlasti zamjera što radovi koji se sada provode nisu odrađeni ljetos kada je grad prazniji. Tomašević poručuje da je nemoguće sve odraditi u tako kratkom roku.

"Kao prvo, ja mislim da je potpuni fenomen, da ne postoji europska metropola koja izvodi radove samo tijekom ljeta. To što se to događalo u Zagrebu samo pokazuje koliko se nije dovoljno investiralo u infrastrukturu, ako su se radovi mogli raditi samo tijekom ljeta. Sad posebice mi koji trebamo nadoknaditi sve ono što se nije napravilo u zadnjih nekoliko desetljeća s obnovom vodovodne mreže, s obnovom tramvajskih pruga, s obnovom nadvožnjaka, s obnovom podvožnjaka, s obnovom mostova, plinskih cijevi."

Jutros je krenula i obnova Horvoćanske ceste, a velikih kapitalnih projekata u godinama pred nama neće nedostajati. Prošlog tjedna otvoreni su radovi na Sarajevskoj cesti, a nakon 20 godina doći će i do proširenja tramvajske mreže.

"To je novi ulaz na jugu grada ne samo da je cesta nego isto tako i prvi tramvajski koridor. Uskoro će početi gradnja tramvajske pruge nakon više od 20 godina u Zagrebu. To će biti super stvar jer će 35 tisuća ljudi odjednom biti u tramvajskoj zoni."

Ti bi radovi trebali završiti do kraja sljedeće godine. Osim toga gradit će se Jarunski most.

"Ono što je ključno da će on imati šest cestovnih traka, ali isto tako tramvajsku prugu i tako da će tramvaj na tri mjesta u Zagrebu kad bude završen moći ići preko Save jer sad može ići jedino preko mosta Mladosti i preko Jadranskog mosta. Sad kad su na Jadranskom mostu radovi zbog obnove onda naravno da pati tramvajski promet."

A to bi trebalo stajati nekoliko desetaka milijuna eura", okvirno nam je otkrio Tomašević. Radit će se na Branimirovoj i Kolakovoj, podvožnjak Medpotoki, što je projekt koji će stajati 45 milijuna eura.

Bolno pitanje je i tema obnove maksimirskog stadiona. Pitanje zemljišta s Crkvom je riješeno, no nakon toga stvar je zapela. Prvo je potrebno obnoviti stadion u Kranjčevićevoj, a radovi će početi početkom iduće godine.

"Završili bi do početka sezone, znači negdje u rujnu 2026. godine i tada tek bi se Dinamo mogao preseliti s Maksimira na Kranjčevićevu, tada se tek može rušiti Maksimirski stadion i graditi novi koji bi onda bio završen 2028. godine. Znači, 2026. godine bi imali četvrtu kategoriju UEFA-e, 11.500 mjesta u Kranjčevićevoj, a 2028. godine 35 tisuća mjesta iz četvrte kategorije UEFA-e u Maksimiru."

U tjednu iza nas, zagrebačka Gradska skupština povela je dio zastupnika i medija u obilazak bečke energane. Tomašević ističe da je u gradskoj skupštini usvojena studija izvodljivosti Centra za gospodarenja otpadom u Resniku 2028. godine.

"Uskoro ćemo izaći s idejnim projektom za Centar za gospodarenje otpadom, onda kasnije idemo sa studijom utjecaja na okoliš i sve ide po hodogramu kao što smo rekli - do 2028. godine imamo Centar. Međutim, ono što nije ostalo odgovoreno - što s ostatkom iz Centra za gospodarenje otpadom? Bit će kompostana s bioplinskim postrojenjem, bit će sortirnica i bit će centar za obradu mješanog otpada, međutim, bit će jedan ostatak koji će trebati termički obraditi. Sad - hoće li grad Zagreb graditi svoju energanu ili će putem javne nabave odnosno natječaja to plaćati nekom da to zbrinjava - na to će pitanje odgovoriti studija."

Na čelu grada Tomašević je već tri i pol godine, što smatra glavnim uspjehom?

"Najveće postignuće svakako je spašavanje grada od bankrota jer je doslovce bio na rubu bankrota. Mi smo imali dva milijuna eura na računu, a trebali smo plaće za tri tjedna. Trebalo nam je deset, dvadeset puta više u odnosu na ono što smo zatekli na bankovnom računu. I uspjeli smo, ne samo izvući se iz te financijske situacije nego vratiti akumulirani deficit od prethodne vlasti, stabilizirati gradske financije, vratiti kreditni rejting Grada u investicijski nakon dugih 13 godina što je bio u takozvanom investicijskom smeću."

Uz to, podsjetio je da je otvoreno devet novih vrtića, a obnovljeno je 17 školskih objekata.

Za kraj, upitali smo ga što smatra glavnim propustom?

"To je taj Jakuševec koji sam obećao da ćemo zatvoriti u prvom mandatu. Nažalost, čim smo vidjeli da to neće biti moguće, da će to biti napravljeno do 2028. godine. Zamjeram si zato što su se dosad promijenile četiri ministrice zaštite okoliša otkad sam ja gradonačelnik. Toliko su se često mijenjali ministri da su se stalno mijenjala pravila oko EU financiranja vezano za taj Centar za gospodarenje otpadom i onda smo presjekli da ćemo to sami financirati, da ne možemo čekati EU financiranje, da ne možemo čekati kako se mijenjaju ministarstva i da će Zagreb sam riješiti taj problem."

Cijeli razgovor možete pronaći na Youtube kanalu Media servisa.