Hojski za MS o ukidanju izborne šutnje: Čak i unutar DIP-a postoje različita mišljenja

Interes za ove lokalne izbore po pitanju kandidatura znatno je manji u odnosu na prethodne lokalne izbore održane 2021.

"Ukupno je na ovim izborima 31.082 kandidata, odnosno kandidatkinja na svim razinama. Govorim to i za županije, gradove i općine te za predstavnička tijela i izvršnu vlast. Vidimo da je bilo preko 38.000 2021. godine što znači da je 7770 manje kandidata. Kada bismo gledali unazad 12 godina, 2013. godine bilo je preko 50.000 kandidata, a sada skoro 20.000 manje kandidata."

Državno izborno povjerenstvo nedavno je objavilo pravovaljane liste i kandidature. Posebnu pažnju plijeni činjenica da u čak 119 gradova i općina kandidati nemaju protukandidate. Ishod izbora stoga je već poznat.

"Sedam gradova i 112 općina imaju samo jednoga kandidata, odnosno kandidatkinju. Od gradova, to su Hrvatska Kostajnica, Slunj, Garešnica, Kraljevica, Kutjevo, Lipik i Skradin. Dakle, u tih sedam gradova ćemo dobiti sigurno u prvome krugu gradonačelnika ili gradonačelnicu, bilo staru bilo novu. Imamo još 112 općina gdje imamo samo jednoga kandidata ili kandidatkinju. Interesantno je, prije četiri godine su bile 72 jedinice sa jednim kandidatom, sada ih je 119. To je 47 više, odnosno povećanje od preko 60 posto."

Za prvi krug lokalnih izbora tiska se gotovo 13 milijuna listića. No, to nije jedini trošak. Potrebno je, primjerice, osigurati zapisnike, pregrade za biračka mjesta, kao i biračke kutije. Hojski je za Media servis otkrio koliko će iznositi ukupni trošak za prvi krug izbora 18. svibnja.

"Kada se podvuče crta, on je nekakvih 30-ak posto skuplji nego 2021. Sve skupa kada se podvuče u prvome krugu izborni materijal je 1.078.000 eura ili ono što vole mediji pisati, oko 130 tona papira će se potrošiti ili sedam tegljača."

Prilikom dolaska na birališta mnoge će birače dočekati čak četiri listića. Listići će biti u različitim veličinama, ali i u različitim bojama, a Hojski nam je pojasnio koji je listić namijenjen kojim dužnostima.

"Četiri boje za četiri razine koje se biraju na ovim izborima. Bit će i četiri glasačke kutije. Na svakoj glasačkoj kutiji će biti taj listić nalijepljen u kojoj boji bude tako da se on baca u tu kutiju i da to bude jednostavnije. Listići za župana i za gradonačelnika Zagreba će biti plave boje, za Županijsku skupštinu i Gradsku skupštinu Grada Zagreba svjetlosmeđi, za gradonačelnike i načelnike općina će biti bijeli listić te za općinska i gradska vijeća ružičasti listić."

Hojskog smo upitali i je li moguće glasati za dužnosnike van mjesta prebivališta.

"Ovdje je sada strogo određeno Zakonom o registru birača i Zakonom o lokalnim izborima. Ako 18. svibnja u nedjelju niste u svom mjestu prebivališta i na svom biračkom mjestu, nećete moći taj dan glasati. Za razliku od prošlih izbora, to bi moglo zbuniti određene birače, jer su to mogli napraviti pa glasati u drugome mjestu u Hrvatskoj ili čak u veleposlanstvu ako su se našli u inozemstvu i napravili prethodni upis. Sada to više nije moguće, sada se glasa samo u mjestu prebivališta."

U više navrata, mahom oko izbora, raspravljalo se o institutu izborne šutnje, ali i o ukidanju iste.

"Tu su različita mišljenja čak unutar Državnog izbornog povjerenstva. Vidjet ćemo u kojem će smjeru ići daljnja rasprava. S obzirom na sve što se događa i silan napredak i razvoj društvenih mreža, mislim da sama ta šutnja u tom kontekstu nema smisla. Možda bi trebalo kao u nekim zemljama zabraniti ankete u zadnjem tjednu. Kod nas puno anketa izlazi u petak, dva dana prije izbora, a neke države imaju čak deset dana zabranu anketa da se ne utječe na građane. Što se tiče privatnih profila, to je jednostavno nemoguće zabraniti."

Ponovio je Hojski i što je sve tijekom trajanja izborne šutnje zabranjeno sudionicima izbora. Za kršenje izborne šutnje uoči lokalnih izbora predviđene su novčane sankcije.

"Na taj dan ne bi trebali objavljivati ništa, niti stavljati nove statuse, niti određene letke u kasliće i pod vjetrobranska stakla automobila, objavljivati neke intervjue, lajkati neke stvari. Čak smo dali određene upute da se ne daju nikakvi stari intervjui, bez obzira od kada su i da li uopće imaju veze s izborima. Ako je neki književnik kandidat pa imate intervju o nekoj njegovoj knjizi otprije deset godina, on je sat vremena tu subotu u eteru i naravno da je to posredna izborna promidžba i da takve stvari treba izbjegavati."

S Hojskim smo razgovarali i o predizbornim anketama. Uoči izbora mediji često objavljuju rezultate anketa, no one ne mogu predviđati rezultate izbora što se u medijima često pogrešno interpretira. Upitali smo Hojskog mogu li one kao takve imati utjecaja na izborni proces, odnosno ishod izbora.

"Da, apsolutno. Ovisi tko to objavljuje, koliko je relevantno i koji medij to objavljuje. Naravno da su ljudi najviše okrenuti nacionalnim medijima i nacionalnim kućama koje imaju najveći doseg tih anketa. Ove manje ankete su uglavnom po lokalnim jedinicama, one su telefonske i dosta nepouzdane. Ali, definitivno ima utjecaja i to su neke države riješile tako da barem u zadnjem tjednu, ne samo u izbornoj šutnji, nema anketa i da se time proba očistiti medijski prostor i utjecaj na građane barem u tom zadnjem tjednu."