Međunarodni je dan kontrolora letenja, Oreški i Rakoci za MS: Mi smo tihi čuvari neba, rijetki se mogu baviti ovim stresnim poslom

"Međunarodni dan kontrole letenja obilježava se od 1961. godine kada su se u Amsterdamu sastali predstavnici 12 europskih zemalja", u Intervjuu Media servisa otkrio je predsjednik Hrvatske udruge kontrolora letenja Željko Oreški:

"I dogovorili su suradnju u polju kontrole letenja i od tada se tog dana obilježava početak slavljenja naše profesije."

Njihov posao je da svaki zrakoplov sigurno uzleti i sleti:

"Da sigurno u svakom trenutku budu razdvojeni ili tisuću stopa visinski ili pet nautičkih milja lateralno."

A to je proces koji nikada ne prestaje - 365 dana u godini, po danu i noći bez obzira je li praznik ili blagdan. Procjenjuje se da je svega 2 posto ukupnog stanovništva sposobno za obavljanje ovog posla.

Zašto je to toliko zahtjevno otkrio nam je predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja Krešimir Rakoci.

"Zahtjeva određene sposobnosti. Nisu to neke nadnaravne da se razumijemo. Ne mora biti natprosječno inteligentan, ali mora određene kognitivne sposobnosti imati. Puno je tu testiranja od medicinskih do psiholoških, kognitivnih testiranja koje moraju proći i nakon toga još zapravo kod nas to traje otprilike dvije do tri godine. Najprije simulatori i onda poslije rad na živom prometu tako da nakon toga svega oni koji prođu sva ta testiranja i prođu sve te faze školovanja zapravo tek dođu do dozvole da mogu raditi samostalno."

Važna je koncentracija, brzo donošenje odluka kao i multitasking pod vremenskim pritiskom. Uvjet za prijavu je završena srednja škola, iako neki na testiranje dolaze i s Fakulteta prometnih znanosti sa smjera Kontrole letenja.

"Postoji jedan, to se zove FEAST test, koji je standardizirani europski test koji prolaze svi kandidati. U određenim fazama taj test ide i praktično više od pola njih na svakom sljedećem koraku otpada. Imamo i psihološka testiranja i onda su tu nekakve procjene sposobnosti na nekom određenom simulatoru unutar tog testa."

Uz to ističu da je važno da kandidati budu "timski igrači". Otkrili su nam i kako teče jedan njihov prosječan radni dan:

"Nas dvoje smo iz oblasne kontrole letenja koja se bavi preletima preko Hrvatske. Naše radno vrijeme je osmosatno - dođemo na posao, sjedemo na sektor i radimo dva sata maksimalno. Nakon toga imamo sat vremena za odmor, onda nakon tog odmora opet imamo dva sata pa onda opet sat vremena odmora i onda još na kraju dva sata da radimo da se taj osmosatni radni dan odradi. Tako se radi zapravo jedno tri do četiri dana nakon kojega imamo minimalno dva dana slobodno."

Oreški, koji je i sam unutar radnim skupinama koje nastoje poboljšati uvjete kontrolorima letova, ističe da je izrazito važan raspored smjena posebice zbog biološkog ritma. U svemu je izrazito važno i naučiti kako se odmoriti i odmaknuti od stresnog i napornog posla.

"Kontrolore se nastoji educirati o tome kako izbalansirati privatni život i ovaj posao", započinje Oreški koji objašnjava da u zadnjih deset godina imaju i period medicinske rekreacije:

"Gdje svaki kontrolor letenja u Hrvatskoj može iskoristiti 15 dana tog dodatnog nekakvog programiranog odmora od čega sedam dana je baš u specijaliziranim institucijama gdje se provode edukacije, gdje su određeni tretmani na kojima se čovjek rekuperira nakon svega toga. Dosta se radi na tome."

Iako su kontrolorima leta na raspolaganju radari, komunikacijski i pomoćni sustavi - najvažnija u svemu jest ljudska procjena. Stres potencira sve više posla i letova, ali i vremenske neprilike.

"Kad se stvaraju kumulonimbusi, veliki grmljavinski oblaci koji smetaju zrakoplovstvu onda je tu zapravo dosta, neću reći kaotično, ali vrlo zanimljivo i dinamično u zraku i onda svaki pilot zapravo želi izbjegavati takve situacije odnosno oblake i onda mi imamo puno posla. Onda je tu više na nama, a manje na ovim pomoćnim tehnološkim sredstvima."

Oreški je podsjetio da svaka greška može biti kobna aludirajući na veliku zrakoplovnu nesreću koja je dogodila iznad Vrbovca 1976. godine.

Sve je dobro dok ne čuju poziv u pomoć ‘Mayday‘:

"Pa evo hvala Bogu Mayday nismo prečesto čuli i nadam se da nećemo. Naravno da to je nekakav ekstra stres koji se javlja, ali za to smo školovani. Alati tu baš nisu nešto aktivni, tu stvarno moramo odreagirati mi kao ljudi kao kontrolori letenja."

Putnici u zračnim lukama ne vole kašnjenja i odgole letova, broj operacija raste, no Oreški ističe da su zabilježili odlične rezultate - za 75 posto smanjena su kašnjenja, dok je porast prometa iznosio je osam posto.

"Jer tim kašnjenjima što javnosti možda nije jasno mi sprječavamo da imamo u određenom trenutku previše zrakoplova na istom mjestu u zraku koje ne možemo zaustaviti - oni lete 900 km/h na sat prema tome nema tu stajanja. Onda ih je bolje zaustaviti na nekom aerodromu da pričekaju malo."

U tijeku je provedba projekta FLY UP koji ide u smjeru jačanja sindikalnog organiziranja u sektoru zračnog prometa.

‘‘Cilj je zapravo modernizacija sindikalnog djelovanja i jačanje glasa radnika u zračnom prometu. Nositelji smo mi kao Hrvatski strukovni sindikat kontrole letenja partner nam je Nezavisni strukovni sindikat operativnog aerodromskog osoblja Hrvatske i zajedno s njima ćemo provesti taj projekt koji se sastoji većinom od edukacija povjerenika sindikalnih članova zatim modernizacija web stranice i načina komuniciranja među članstvom."

Djeca često sanjaju o tome da postanu piloti, zrakoplovi povezuju svijet no svega toga ne bi bilo bez kontrolora letenja. Cijeni li se ta struka dovoljno - upitali smo predsjednika Hrvatske udruge kontrolora letenja.

"Kontrolori letenja su onako tihi čuvari neba koji svoj posao rade u pozadini i možda mnogi u javnosti ni ne znaju za nas."

Iako su plaće u ovoj struci među najvišima u državi. Može se zaraditi i do nekoliko tisuća eura mjesečno, ali odgovornost je velika. Rakoci tvrdi da su financije u zemljama Zapadne Europe i višlje:

"Nije samo to bitno, bitno je i radno okruženje odnosno radni uvjeti. Sve u svemu nije loše, ali da bi moglo biti bolje i nadamo se da bude to da. Pogotovo sad u zadnjih nekoliko godina od uvođenja eura, svi znamo kako je to utjecalo na svačiji džep."

U budućnosti priželjkuju više zaposlenih kontrolora letenja, a ističu da će kroz godine doći i do razvoja umjetne inteligencije. Ipak, upozoravaju da bez krajnje odluke čovjeka neće moći ići.

Oreški je za kraj uputio poruku:

"Kontrolori letenja nisu samo dijelovi sustava, oni su njegova savjest, njegov ritam, njegov glas razuma u najsloženijem orkestru koji čovječanstvo poznaje. Njihova marljivost i hrabrost podsjećaju nas da iza svakog leta stoji čovjek - fokusiran, miran i nepokolebljiv. To je zvanje, poziv i obećanje čuvati živote na nebu bez pogreške. U danu kada obilježavamo Međunarodni dan kontrolora letenja neka svaki pogled prema nebu bude i znak zahvalnosti onima koji ga čine sigurnim jer kada sve druge službe utihnu oni i dalje govore jasno, mirno i odgovorno. To nije samo posao - to je čast."

Cijeli intervju možete poslušati na Youtube stranici Media servisa.