HUP: Više od 68 posto poduzetnika spremno za ulaganja u iznosu većem od 21 milijarde kuna

"U anketi je sudjelovalo više od 1.700 mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, a rezultati su potvrdili ranije HUP-ove stavove o tome da je upravo privatni sektor taj koji je za investicije u velikoj mjeri spreman već danas. Rezultati su pokazali da više od dvije trećine ispitanika (68%) ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna. Upravo radi toga, HUP je i u ranijim istupima neprestano naglašavao da se minimalno 50% EU sredstava treba staviti poduzetnicima na raspolaganje kroz pozive za dodjelu bespovratnih sredstava. Čak 28% poduzetnika je na žalost istaknulo da bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima neće preživjeti recesiju", istaknula je Ana Fresl, predsjednica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj d.o.o.

"U HUP-u neprestano ističemo nužnost provedbe reformi i rezova koji bi potaknuli oporavak gospodarstva, a pandemijska kriza samo je dodatno naglasila tu potrebu. EU dokumenti omogućuju da se poduzetnicima otvori veći izravni prostor unutar Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a u HUP-u očekujemo da taj postotak bude minimalno 50%. Važno je naglasiti i da preporuke Europske komisije za programiranje mjera NPOO-a za RH specifično adresiraju potrebne reforme u cilju jačanja konkurentnosti i ulaganja u Hrvatskoj. To su prije svega potreba za poboljšanjem produktivnosti rada (produktivnost rada poduzeća u Hrvatskoj u prosjeku je 26 % niža od prosjeka EU-a, a najlošiji pokazatelji odnose se na prerađivačku industriju), jača integracija digitalnih tehnologija u poduzeća i veća razina ulaganja u istraživanje i razvoj kao i nefleksibilno poslovno okruženje", izjavio je dr.sc. Damir Zorić, glavni direktor HUP-a.

"Ulaganja u privatni sektor dokazano značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija za države u razvoju poput naše. Upravo su nam ta ulaganja posljednja prigoda da se pomaknemo sa tradicionalnog mjesta začelja EU. Ulaganja u projekte privatnog sektora vode prema održivom zapošljavanju za visokovrijedna radna mjesta koja će pospješiti ukupan rast BDP-a. Nasuprot tome, prekomjerne investicije javnog sektora dovode do istiskivanja privatnih investicija što je štetno za održivi razvoj gospodarstva. Također, imperativ u korištenju EU fondova je da planirani projekti kroz javne investicije ne smiju nikako konkurirati onim privatnog sektora", izjavio je Boris Drilo, predsjednik HUP Udruge informatičko komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) i član Uprave HT-a i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije.

Čak 94% ispitanih koristilo bi bespovratna sredstva, a (samo) 6% ispitanika je iskazalo interes za financijske instrumente. Ukupna ulaganja svih poduzetnika, uz potporu EU fondova putem bespovratnih sredstava u visini od 50%, iznosila bi 13,2 milijardi kuna, dok bi ulaganja kroz financijske instrumente bila oko 7,8 milijardi.

Ukupno su razlike između bespovratnih potpora i financijskih instrumenata značajne, tj. od svih ispitanih njih 62% bi koristili bespovratna sredstva, a oko 30% ih nije spremno ulagati kroz financijske instrumente. U kontekstu vrijednosti spremnih projekata, ističu se velika poduzeća, za koje u prethodnom financijskom razdoblju nije bilo velikih mogućnosti, a interes je bio značajan. 54% ispitanika je kao najveću potrebu navelo ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Slijedi ulaganje u digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje IKT tehnologija, za što se opredijelilo 35% poduzetnika (601 poduzeće).

Bitno je istaknuti da je ovom anketom potvrđena pretpostavka kako su ovo dvije najvažnije vrste ulaganja svim skupinama poduzeća bez obzira na veličinu (mikro, mali, srednji i veliki). 582 poduzetnika trebaju potpore za usavršavanje zaposlenika (35%), pri čemu su MSP ovoj mjeri dali treće mjesto na listi prioriteta, dok su veliki poduzetnici iskazali veću zainteresiranost za ulaganjima u energetsku učinkovitost, uključujući i obnovljive izvore energije.

Mehanizmom za oporavak i otpornost, kao odgovorom EU na COVID-19 pandemiju, trebalo bi se doprinijeti poboljšanju otpornosti, potencijala rasta i kapaciteta za prilagodbu u državama članicama, umanjiti društvene i ekonomske učinke krize te podržati zelenu i digitalnu tranziciju čime će se doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj konvergenciji te poticanju otvaranja novih radnih mjesta. Ukoliko se privatan sektor ne zastupi ravnopravno u odnosu na javne projekte kroz planirane mjere za oporavak i otpornost tj. ako se u njega ne uloži barem polovina raspoloživih EU sredstava, Hrvatska bi u novoj krizi mogla biti puno duže od prethodne (krize 2008.). Bitno je upozoriti kako se 30% poduzeća izjasnilo da neće moći investirati bez bespovratnih sredstava, a veliku zabrinutost izaziva podatak kako se njih 28% izjasnilo da neće preživjeti bez potpora.

"Privatni sektor ima ogroman potencijal gotovih, danas spremnih investicija koje bi uz poticaj EU sufinanciranja bile realizirane odmah. Vidjeli smo i na primjeru ove krize da su jedino poduzetnici ti koji mogu brzo i efikasno zemlju izvući iz problema bez obzira koliko se i oni sami nalazili u teškoj situaciji", zaključno je izjavila Petra Sentić, direktorica HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU-a