Državna tajnica Herman za MS: Cijene neće rasti do te mjere da ugroze turističku sezonu

''Najvažnije je da su djelatnici u turističkom sektoru zadovoljni. Zadovoljni smo i mi, zadovoljni su i kolege iz Hrvatske turističke zajednice koji su radili marketing i mislim da smo svi zajedno odlično pripremili ovu sezonu. Ako se sjetimo samo prošle godine, znamo da zapravo predsezone nažalost nije ni bilo. Za uskrsne blagdane bio je mali broj turista zbog različitih situacija, ali mislim da smo svi zajedno i Vlada uložili maksimalne napore da se odradi puno toga što je pridonijelo ovakvim brojkama''.

Otkrila je kakve su brojke u turizmu od početka godine.

''Mi smo ostvarili 3,7 milijuna noćenja, što je veliki porast u odnosu na prošlu godinu, što je 95 posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Svi su zadovoljni. Ako ste vidjeli podatke koje je iznio HAC 5,5 posto povećanja prometa ostvarenog na hrvatskim autocestama, isto tako zadovoljni su i ugostitelji, čuli smo zadovoljstvo i turističkih vodiča i mislim da svi zajedno možemo biti zadovoljni jer je zapravo ovo dobar pokazatelj za to kakva će nam biti sezona''.

S obzirom na to da su u Hrvatskoj popuštene gotovo sve epidemiološke mjere i ako se ne dogodi nešto neočekivano, kakva su očekivanja od sezone? Herman objašnjava da se Hrvatska u posljednje dvije godine profilirala u destinaciju održivog i zdravog odmora i da se smanjuje sezonalnosti, a očekivanja su:

''Mislim da možemo očekivati izvrsne rezultate prema prvim najavama, prema bookingu, prema uvođenju avionskih letova. Mi smo do 10. travnja imali 120 direktni avionskih linija, a kroz ljeto će ih biti 460. Uvodi se direktna linija u petom mjesecu i s New Yorkom, gdje se povezuje direktno jug Hrvatske, uveli smo prve linije sa Slovačkom i tu se baš i vidi porast potražnje turista iz Slovačke, Poljske i Češke''.

Dodala je da je kontinentalni turizam u dvije pandemijske godine dobio svoju šansu i da se radi na tome da se ta šansa iskoristi.

''Mi znamo da je naš kontinent nedovoljno razvijen. U posljednje dvije godine se počelo puno više ulagati u razvoj kontinentalnog turizma, puno više povezivati javni i privatni sektor, dakle ulaganja javnog i privatnog sektora i puno više brendirati i promovirati destinacije u ruralnim krajevima na našem kontinentu''.

Iz NPOO-a 2,2 milijarde kuna su direktno namijenjene za turizam pa je Herman istaknula i važnost financijskih poticaja za kontinent. No globalno gledano, ponovno smo u izazovnim vremenima. Raste inflacija, zbog ruske invazije na Ukrajinu rastu i cijene energenata zbog čega poskupljuju namirnice, ali i usluge u turizmu. Oko 43 posto turista kad odlučuje o destinaciji, isključivo gleda cijene, dok 82 posto turista želi održive destinacije. Unatoč poskupljenjima, Herman je optimistična.

''Mislim da to u velikoj mjeri neće ugroziti dolazak turista u Hrvatsku. Naravno da će porasti cijene karata, trajekta i autocesta, morat će poskupiti jednim dijelom i smještaj i ugostiteljske usluge, no smatram da tu neće biti velikih problema. Sigurna sam da će turistički sektor, dakle svi oni koji su uključeni u turistički sektor, kao i uvijek do sada pronaći omjer i ravnotežu između cijene i kvalitete koja se za tu cijenu nudi''.

Smatra i da porastom cijena nećemo izgubiti domaće turiste, koji su tijekom pandemijskih godina bili brojniji. Osvrnula se Herman i na to što ćemo ulaskom u Schengen biti uvjetovani i uvesti sustav ETIAS, što znači da bi državljani iz trećih zemalja, odnosno izvan EU-a, prilikom ulaska u Hrvatsku plaćali 'ulaznicu' od 50 kuna. To bi se odnosilo na dobnu skupinu između 18 i 70 godina. Državna tajnica nam je odgovorila može li ovakav potez negativno utjecati na hrvatski turizam što se tiče gostiju primjerice iz BiH ili Srbije.

"Ovo nije u ingerenciji Ministarstva turizma. Znamo da tu imamo puno međuresorne suradnje i mi smo dionika toga, ali ne možemo donijeti tu odluku. No mislim da se to neće u velikoj mjeri odraziti. Imali smo i plaćanje testova kad su nam turisti dolazili u pandemijskim godinama pa smo nakon toga uveli sufinanciranje, ali to nije imalo velikog negativnog odjeka na dolazak turista u našu državu. Tako da mislim da neće ni ovo''.

Što se tiče nedostatka radne snage uoči početka udarne turističke sezone, Herman se nada da neće biti problema, ali ističe da je uvoz radne snage iz stranih zemalja kratkoročno rješenje i da je potrebno dugoročno riješiti problem i to kroz međuresornu suradnju.

''Zajedno s privatnim sektorom putem stipendija koje smo u ovoj godini povisili s 1.200 na 2.000 kuna nastojimo također montirati djecu kad upisuju srednje škole da odaberu zanimanja za rad u turizmu i ugostiteljstvu. Uvodit će se i vaučeri za ljude koji žele promijeniti svoje zanimanje, za cjeloživotno obrazovanje i mislim da je to dugoročno rješenje ovog problema''.

Za sezonskim poslom interes su iskazale i izbjeglice iz Ukrajine.

​''Jesu i moram reći da smo mi i u 2019. godine imali upravo radnu snagu iz Ukrajine među najbrojnijom radnom snagom u turizmu i ugostiteljstvu. Prije ove krize i prije pandemije, kad je nama bila rekordna godina i kad je ponestajalo radnika. Velikim dijelom su ovdje žene koje će sasvim sigurno dobiti mogućnost zaposlenja upravo u turizmu''.