Balković za MS: Rast minimalne plaće ne prati povećanje produktivnosti, država mora riješiti dugove prema veledrogerijama

​Hrvatska udruga poslodavaca početkom listopada dobila je novog predsjednika. Riječ je o Mislavu Balkoviću koji je do sada bio član Izvršnog odbora HUP-a, a inače je i rektor Sveučilišta Algebra Bernays. U Intervjuu tjedna Media servisa otkrio nam je što ga je motiviralo za ovaj korak:

"Meni je stalo do HUP-a, ja sam tamo od 2006. godine aktivno uključen u različitim rolama i nekako sam se kladio sa svim što radim na ovu zemlju. Tu je i naše poslovanje i kampus i brend i svi zaposleni i dijete mi tu ide u vrtić i ići će u školu i činilo mi se da ima smisla da kroz HUP kao ozbiljnu organizaciju koja okuplja članice koje ostvaruju 80 % BDP-a u Hrvatskoj nastojati doprinijeti da Hrvatska bude bolje mjesto za život i rad."

Jedan od njegovih ciljeva jest da HUP u narednom razdoblju stvori najznačajniji think-tank u Hrvatskoj čime će doprinijeti javnim politikama te poboljšati poslovno okruženje:

"To mislimo da možemo raditi tako da radimo ekonomske analize, da radimo simulacije, da dajemo preporuke koje moraju biti relevantne, koje moraju biti jasne, koje moraju biti održive jer onda takve preporuke i takve analize mogu dovesti možda i do boljih odluka u dijelu gospodarske politike i mislimo da je to zadatak kojim HUP može najviše doprinijeti."

Želi uključiviju organizaciju koju će predstavljati relevantni stručnjaci. HUP će se tako u njegovom mandatu nastaviti baviti prioritetnim temama - poreznom i neporeznom rasterećenju poduzetnika i unapređenju radnih odnosa. Uz to, jedan od glavnih ciljeva je smanjenje inflacije koja je u rujnu, prema podacima DZS-a iznosila 4,2 posto. Hrvatska i dalje ima jednu od najviših stopa inflacije u eurozoni, a nove projekcije MMF-a ukazuju da očekivano smanjivanje pritiska na budžete građana neće proći planirano. Procjena stope inflacije podignuta je s 3,7 na 4,4 posto na godišnjoj razini.

"Inflacija je posljedica velikog gospodarskog rasta koji je Hrvatska imala i koji ima i danas. Naš gospodarski rast mjeren u BDP-u je otprilike tri puta brži od prosječne europske zemlje. Ono što se dogodilo kao posljedica gospodarskog rasta je bilo i veliko povećanje plaća tako da ta velika povećanja u masi plaća su dovela naravno onda i do inflacije."

​

​Hrvatska je od 2019. povećala minimalnu plaću za čak 92 posto, a Balković ističe da to nije pratilo povećanje produktivnosti rada:

"Što znači da naše gospodarstvo stvara dodanu vrijednost koja nije dovoljna da financira nastavak tako velikog rasta i sad pojedine investicije i pojedini poslodavci ili cijele branše, spomenut ću tekstilno- prerađivačku industriju, grafičku industriju i metaloprerađivačku industriju su u poziciji da se neke investicije zaustavljaju, da se neka radna mjesta gube upravo zbog toga što se trošak rada toliko povećao da ga ne može pratiti produktivnost rada."

Stoga polovica članova HUP-a smatra da će najave Vlade da minimalna plaća do 2028. iznosi 1250 eura teško izdržati.

"Ne zato što je problem minimalna plaća kao takva nego zato što se događa efekt harmonike. Ako imate samo mali broj radnika u velikoj kompaniji koji su na minimalnoj plaći zbog kolektivnih ili granskih odnosno sektorskih ugovora ili na razini same organizacije morate povećati plaće i svim ostalim radnicima i onda se događa povećanje mase plaća što je nekim industrijama sve teže i teže izdržati. U nekom sporijem tempu apsolutno je cilj i nama i sindikatima i Vladi da idemo u istom smjeru."

Veliko povećanje plaća u javnom sektoru dovodi do povećanja plaća u realnom sektoru, dodaje novi predsjednik HUP-a. Problem je naravno i nedostatak radne snage. Ove godine bilježimo nešto manji broj dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja, ali on je i dalje izrazito velik. Balković ističe da treba vratiti i dio iseljenih građana i to povećanjem kvalitete života u Hrvatskoj.

"Plus razmišljanje o smanjivanju troška rada na plaće visoko kvalificiranih gdje je porezni mač razmjerno visok i gdje i OECD predlaže Hrvatskoj da razmisli o rasterećenju takvih plaća. Vjerujemo da bi to moglo potaknuti valove povratka. Ono što je još važno za napomenuti je da je nama ideja probati promijeniti fokus s uvoza radne snage na privlačenje talenata."

Jer u Hrvatsku većinom dolazi niskokvalificirana radna snaga. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca istaknuo je važnost suradnje s Vladom i sindikatima te ponovio da HUP traži porezno rasterećenje plaća za visokoobrazovane i dio poreznih rasterećenja za ostale plaće:

"Jer trošak rada u Hrvatskoj sigurno može biti u tom dijelu nešto manji. On je generalno značajno porastao, ukupni trošak rada u Hrvatskoj je značajno porastao više nego u usporedivim zemljama iz regije centralne i istočne Europe. HUP se zalagao vrlo aktivno u zadnjih pet godina upravo za rasterećenje poreza na rad i nadomještanje ‘izgubljenog prihoda‘ u državni proračun, uvođenja nekih drugih instrumenata poput poreza na prihode od renta i slično upravo da bi se potaknulo što više ulazak u rad."

U posljednje vrijeme sve češće se priča i o pritisku na mirovinski sustav jer broj onih koji rade i broj korisnika mirovinskog sustava se drastično promijenio. Balković ističe da je u Hrvatskoj prosječni radni vijek 35 godina, dok je u Danskoj, Norveškoj ili Njemačkoj radni vijek između 40 i 43 godine. Uz to, zabrinjava i činjenica da je pred Hrvatskom period u kojem će na raspolaganju imati značajno manje sredstava iz fondova Europske unije. U razdoblju od 2021.-2027. osigurali financiranje od 25 milijardi eura, dok bi za razdoblje od 2028.-2035. ta cifra mogla iznositi oko 16 milijardi eura.

"Tako da Hrvatska apsolutno ako želi nastaviti i dalje rasti mora vidjeti kako privući investicije u realni sektor. Što se tiče samih fondova oni su nam i dalje nužni na onim mjestima gdje Hrvatska može ostvariti i veću produktivnost i veću kvalitetu svog poslovanja, a gdje ne može sam realni sektor ulagati."

U problemima je zdravstveni sektor. Država duguje veledrogerijama preko 800 milijuna eura što utječe i na njihove kreditne limite kod banaka. Država je rebalansom za to pripremila 150 milijuna eura, no cifra koju duguju i dalje je ogromna:

"I sve je dobro dok je dobro - dok nema nekih ozbiljnijih geopolitičkih potresa Hrvatska možda može još neko vrijeme na ovaj način funkcionirati. Međutim, ako se dogodi neki potres pitanje je hoće li veliki dobavljači i proizvođači više biti spremni lijekove plasirati i na ovakvo tržište gdje još imaju probleme s plaćanjem tako da se tu HUP apsolutno zalaže za vraćanje zapravo financiranja i tih proizvoda u zakonske okvire."

Cijeli intervju možete poslušati na Youtube kanalu Media servisa.