Menu

U Saboru rasprava o plaćama pravosudnih dužnosnika: "Kao da je te izmjene donio neki brzi uskršnji zeko"

ZAGREB - Na početku novog radnog tjedna i zadnjeg u ovom sazivu Sabora zastupnici, među ostalim, raspravljaju o Zakonu o plaći i materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika i Zakonu o sudovima. Predstavio ga je ministar pravosuđa Ivan Malenica, a oporbenih kritika na stanje hrvatskog pravosuđa nije nedostajalo.
Ministar tvrdi da je riječ o cjelovitom rješenju statusa sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

"Dakle, osim povećanja osnovice i korekcije koeficijenata uvode se materijalna prava koja suci do sad nisu imali. Dakle, uskrsnica, božićnica, regres, dar za djecu, putni trošak, a isto tako i pravo na sistematski pregled." Vesna Nađ iz Socijaldemokrata ne vidi reformu o kakvoj priča ministar.

"Čini mi se kao da je te izmjene donio neki brzi uskršnji zeko jer tu nemamo neke stvarne reforme plaća. Dakle, nemamo platnih razreda. Digli ste osnovicu i koeficijente. Najmanje koeficijente imamo na prvostupanjskim sudovima i sucima trgovačkih sudova koji su zapravo pčelice radilice, da se razumijemo. Znači, iskrcate im milijun predmeta pa radi."

Nakon izbora će trebati donijeti cjeloviti zakon kojim će se urediti i sustav platnih razreda na prvom stupnju, odgovorio je Malenica. Njegov stranački kolega i bivši ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković se bavio računanjem.

"Kada sve zbrojimo, povećanja plaća koja su bila u zadnjih nekoliko godina, vidimo da je osnovica za plaće pravosudnih dužnosnika 2019. rasla za šest posto. Prošle godine za 13 i nešto posto i sada ovime za 11 posto. To je u zadnjih nekoliko godina ukupno 30 posto da je rasla osnovica."

Zastupnica Glasa Anka Mrak Taritaš govorila je o neujednačenosti sudske prakse i suđenju u razumnom roku. Nedopustivo je, kaže, da suci na različitim sudovima različito sude. Po pitanju razumnog roka suđenja apelirala je i na same suce.

"Imate ljude koji zaista odgovorno i savjesno rade svoj posao, ali imate i onih kojima je uobičajena praksa suditi ne mjesecima, ne godinama nego desetljećima i to jednako tako sama struka treba prepoznati i sama struka treba reagirati."

Urša Raukar Gamulin iz Možemo je, citirajući Ustav, prigovorila ideji anonimizacije suđenja.

"Sudske su rasprave javne i presude se izriču javno u ime RH. I onda su navedeni opravdani razlozi kada se javnost može isključiti iz dijela ili iz cijele rasprave. Tu odredbu Ustava trebala bi i morala slijediti i odredba o anonimizaciji jer u pravosuđu koje slabo funkcionira, u društvu s visokim stupnjem korupcije od velike je važnosti da sudske odluke ne budu generalno anonimzirane."

Desetak zakonskih izmjena ostalo je zastupnicima da ih rasprave do srijede i zatim u četvrtak glasaju o njima kao i o raspuštanju Sabora na prijedlog vladajuće većine.

nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam