Menu

Turković Gulin za MS o predškolskom kurikulumu i upisima u vrtiće: "Grad Zagreb za razliku od drugih gradova komunicira i puno se radi"

ZAGREB - Udruga Sidro - odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću, okupila je u neformalnu radnu skupinu velik broj stručnjaka kako bi reagirali na prijedlog novog Nacionalnog kurikuluma predškole. U Intervjuu Media servisa razgovarali smo s predsjednicom Udruge, Katarinom Turković Gulin, koja nam je rekla više o nastojanjima udruge i osvrnula se na stanje u hrvatskim i osobito zagrebačkim vrtićima.

Udruga Sidro u javno savjetovanje oko prijedloga uključila se od samog početka. "Treba ga sagledati iz dva aspekta - prvi je stručni i sadržajni, a drugi je pitanje provedivosti", poručila je Turković Gulin i istaknula da je dokument paradigmatski i idejni obrat od onog što danas imamo u predškolskom obrazovanju.

"Shvatili smo da je on apsolutno neprihvatljiv i neprovediv. Naš predškolski odgoj i obrazovanje je iznimno kvalitetno, naši stručnjaci su najobrazovaniji u Europi, do razine doktorata. Imamo uvjete - tehničke, materijalne i kadrovske koji su nam otežani i to nas sprečava da naše kompetencije provedemo u praksi."

Istaknula je postoji Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje iz 2015. godine koji je i međunarodno priznat, a sadrži i program predškole. Taj program traje do 250 sati, dok bi novi program tu satnicu povisio.

"Ministarstvo želi povećati na 700 sati, više nego u prvom razredu osnovne škole. To je s tehničke strane neprovedivo jer imamo velik broj neupisane djece jer nemamo mjesta. Pitanje je tko će u posebnim i odvojenim skupinama, u kojim prostorima i koji kadar to provoditi kad znamo da nam trenutno nedostaje oko 5000 odgojitelja."

Objasnila je i da je u dosadašnjem programu dijete subjekt u odgoju, no sada dolazi do strogo propisanih sadržaja i obrazovnih ishoda.

"Fokus više nije na djetetu ni dječjim potrebama, nego na usvajanju kompetencija kroz jasno propisane sadržaje. Radi se o djetetu koje s 5 godina, u 6. godini ulazi u program i očekuje se da svlada poduzetničke kompetencije. Mora razmišljati poduzetnički, djelovati poduzetnički, biti ekonomski i financijski pismeno. Nama je to prestrašno. Ne kažemo da djeca ne trebaju imati određena znanja, ali ne ovako sadržajno i na ovakav način."

Sve te vrijednosti i kompetencije uče se kroz igru, kako je istaknula. "No sadržaj koji se sada nameće je neprihvatljiv", naglasila je. Osvrnula se i na problem digitalne ovisnosti i preranom ulasku u takav svijet.

"Imamo razvoj digitalnih kompetencija u sklopu prijedloga gdje je cilj dijete naučiti da prepozna istinitu ili lažnu informaciju na Internetu. A to je nešto što i studenti ponekad teško mogu procijeniti."

Objasnila je i koji je točno cilj i kakva su nastojanja udruge.

"Inzistiramo od ministarstva da zaustavi ovaj dokument i da ne ide u daljnju proceduru. Nudimo mu ruku struke i znanstvenika koji znaju kako to napraviti u najkraćem roku, idemo napraviti novi dokument koji će biti biti na tragu suvremenih promišljanja o djetetu, na tragu filozofije o razvoju djeteta."

Kako je naglasila, dokument nije provediv zbog smanjenog kapaciteta i broja vrtića diljem Hrvatske. Dodala je i da oko 141 općine uopće nema vrtić niti neku vrstu programa ranog i predškolskog obrazovanja, dok ovakve programe provodi 1717 vrtića.

"Imamo 15380 odgojitelja i od te brojke 30-35 % zaposlenih nestručnih osoba. Tu spadaju osobe koje nemaju nikakvo pedagoško obrazovanje, često provode kraće programe pa i programe predškole. To su ljudi koji su po struci ekonomisti, kozmetičari, frizeri i struke koje nemaju veze."

Upisi u zagrebačke gradske vrtiće su u tijeku i traju do 23. svibnja. Za djecu koja ne uspiju dobiti mjesto u gradskim vrtićima, ostaju oni privatni ili pak druge alternative. "Tko god odvaja za dijete u vrtiću, trebao bi odvajati po djetetu jednako", poručila je.

"Koliko smo upoznati Grad Zagreb je odvajao nešto malo više od polovice iznosa koji je odvajao za dijete u gradskom vrtiću. Taj iznos se nedavno mijenjao pa je došao na 330 eura, a za dijete u gradskom 430 - još je ta razlika."

Grad Zagreb upise provodi putem portala Moje ZG e-usluge, vlastitog sustava, za razliku od ostatka Hrvatske koja koristi sustav e-Upisi. A istaknula je naša sugovornica da žalbi iz Zagreba nije bilo, dok su upiti vezani za drugi digitalni sustav bili česti.

"Aplikacija pada, ne može se upisati - izgleda da je tehnička služba radila dan i noć. Imate digitalnu platformu i digitalne dokumente, ali ih ne možete priložiti u aplikaciju, nego traži da fizički odete pedijatru i dobijete fizičku potvrdu. Malo smo u raskoraku s time što se može, što ne. Zašto se nismo skroz prebacili u digitalno?"

A kad je riječ o situaciji u zagrebačkim vrtićima i kapacitetima, istaknula je da postoje dobre i loše strane trenutnih nastojanja.

"Dobro je što primjećujemo da postoji sluh i razumijevanje, a loše je da je dinamika rješavanja uočenih problema je spora. Obrazovanje mora biti javna stvar i nešto što država osigurava. Nismo protiv privatnih vrtića, ali to treba biti nešto što će roditelj po želji birati jer je tu nešto specifično gdje nema drugdje i tu će se opredijeliti s djetetom da dobije određena znanja. I onda ima smisla da se to i naplati."

A i istaknula da je Udruga Sidro u komunikaciji s Gradom posljednje četiri godine i da promjene postoje.

"Moram reći da smo puno puta kritizirali Grad Zagreb, puno je bilo burnih sastanaka, ali veseli da čuju i reagiraju. E sad, nije dobra dinamika jer nije dovoljna, ali ako se 30 godina nije ulagalo u nešto onda je teško preko noći stvoriti rješenje za sve. Razumijemo da moramo biti strpljivi, ali probajmo se fokusirati na činjenicu da naša djeca nemaju vremena. Mi gubimo generacije i generacije djece."

Za kraj, dodala je da se pomak u Gradu Zagrebu itekako osjeti, ali i da posao ni približno nije gotov, usporedivši ga i s drugim gradovima u Hrvatskoj.

"Za razliku od drugih gradova, Grad Zagreb komunicira. Nećemo ih hvaliti, oni znaju da ih volimo i kritizirati, ali treba reći ono što jest - ulaganju su velika, otvaraju se novi vrtići, puno se radi. Fokus je na području obrazovanja. Za razliku od Splita koji "nema problema" ili Rijeke koja će "sve riješiti"."
nazad na vrh
Kako bi Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te funkcionalnost svih sadržaja ova web stranica koristi kolačiće ( cookies ). Odabirom PRIHVAĆAM slažete se s korištenjem kolačića za koje je potrebna Vaša prethodna suglasnost, a za sve dodatne informacije pročitajte Politiku korištenja kolačića (Cookies Policy) ili Postavke kolačića.
Prihvaćam Ne prihvaćam