Tomac za MS: Posljednji je trenutak za spas od globalnog zatopljenja, moramo se otrijezniti!

​Završen je još jedan klimatski summit kojeg je nakon Egipta ugostio Dubai. Predstavnici dvjestotinjak zemalja složili su se da će početi smanjivati globalnu potrošnju fosilnih goriva kako bi spriječili najgore učinke klimatskih promjena. Prvi je to sporazum te vrste koji signalizira konačni kraj naftnog doba. Predsjednika Zelene akcije Luku Tomca u Intervju Media servisa upitali smo - jesmo li zakasnili?

"Da ne zvučim pesimistično, jer sam još uvijek donekle optimist po pitanju klimatskih promjena. Ali u dvije rečenice - ovo stvarno je posljednja nada u smislu činjenice da nama znanstvenici vrište da imamo desetak godina da napravimo zaokret."

A to znači da ne pređemo graničnu brojku od 1,5 stupnja do 2050. godine.

"To se nekome čini malo, podsjećam to je globalni prosjek. Tih 1,5 stupanj će za neke pojedine regije značiti i četiri, pet ili šest stupnjeva i ta mjesta se više neće moći prilagoditi. To je jako, jako ozbiljna situacija i moramo ju shvatiti tako. Vidimo što se u Zagrebu događa s porastom temperature od 1,2 stupnja."

Iako je proces tranzicije u tijeku, Tomac ističe da bi sve bilo jednostavnije da smo krenuli ranije - prije dvadesetak godina kada se na ovo upozoravalo:

"Mi još uvijek nismo uspjeli doći do situacije da zaustavimo rast emisija ugljičnog dioksida. To znači da se nismo uspjeli odviknuti od svoje ovisnosti o fosilnim gorivima. To su prvenstveno nafta, ugljen i plin."

A da bi došli tamo gdje trebamo biti moramo se dekarbonizirati kroz tri glavna sektora: proizvodnju hrane, transport i energetiku.

"To zvuči užasno težak zadatak, ali mi se već nalazimo usred te tranzicije, da se jako puno pozitivnih stvari događa na lokalnoj razini, na razini gradova i općina, na razini nekih država koje jesu primjeri dobre prakse i stvarno ih ima. Potreban je zadnji trzaj, otriježnjenje jer kao što sam rekao - nemamo puno vremena."

Važno je i da svaki pojedinac da svoj maksimum, iako Tomac ističe da to nažalost - neće spasiti stvar.

Osim ugljena i energetike, poljoprivreda je 3. najveći zagađivač:

"Ogromne površine Amazone se krče da bi se posadila recimo soja ili u južnoj i jugoistočnoj Aziji palmino ulje, koje je potrebno u procesu proizvodnje dobivanja hrane u Europi. Mi smo u neraskidivom globalnom lancu, globalizacija je u svom vrhuncu. Ne samo da smanjujemo emisiju, nego smanjujemo i kapacitet ekosustava da se sam izbori s ovom krizom.‘‘

Osim globalnih poteškoća, Zagreb se suočava s problemima odlaganja otpada. Na Jakuševcu je nedavno nastradao radnik koji je izgubio ruku, a Tomac ističe kako već 30 godina upozoravaju na loše zbrinjavanje otpada. Istaknuo je i poraznu činjenicu da je Grad Zagreb donedavno bio zadnji po postotku recikliranja.

‘‘Da ne govorim o zanemarivanju dvadesetogodišnjeg plana gospodarenja otpadom. Lako je bilo sve to tovariti na Jakuševac dok se nije dogodila nesreća. Za promjenu treba nešto vremena, bez obzira tko je na vlasti, mi zagovaramo politiku nula otpada, ‘zero waste-a‘ i mislimo da je potreban čitav spektar i infrastrukture i edukacije, te politika i mjera koje će do njega onda dovesti.‘‘

Tomac je istaknuo da je porazno da neke sirovine samo bacamo i gomilamo, umjesto da ih recikliramo. Najveće je pitanje gdje će se otpad odlagati u budućnosti. Resnik je izgledna opcija za koju se zalaže zagrebačka gradska vlast, a tamošnji stanovnici vrlo su nezadovoljni.

‘‘Mislim da je i na Gradu i na državi da se dogovori koja je najprimjerenija lokacija. Isto je tako pitanje koja će biti i tehnologija. Mi definitivno zagovaramo da se kotačići koji fale u cijelom sustavu, poput sortirnice, uspostave. Mislim da moramo biti isto tako i dosta izravni u upozoravanju da se nadamo da neće ići u smjeru novog projekta spalionice.‘‘

Kao pozitivan primjer ističe Ljubljanu koja je s vremenom došla modela kojim uspješno reciklira veliku većina otpada.

Velika tema koju smo otvorili jest i štetnost plina za kojeg Tomac kaže da se "provukao":

‘‘S ovim možda i PR-ovskim epitetima - ‘prirodni plin‘, pa na autobusima vidite ‘prirodni plin‘, on nema boju, donekle nema ni miris, pa je nekako plavkast kada na njega u kući kuhate. Ako se izvučemo u malo širu sliku, plin je jednako loš po pitanju klimatskih promjena kao i nafta i ugljen.‘‘

Zelena akcija napravila je studiju deplinofikacije toplinskih sustava na području čitave Hrvatske.

‘‘Za ne tako velik novac mi na razini države možemo napravit totalni odmak od plina do 2035. i to ne samo da će biti korisno dugoročno u borbi protiv klimatskih promjena, nego će dugoročno biti ekonomski i socijalno korisno za građane i građanke.‘‘

"Fokus treba biti na sektoru grijanja, a ta tranzicija ne smije pasti na teret građana", ističe naš sugovornik.

Osim toga, naglašava da je porazno da smo na dnu po postotku instaliranih solarnih kapaciteta u Europskoj uniji. S dolaskom novog ministra gospodarstva, Damira Habijana, nada se da će doći do bolje komunikacije nego što je bila do sada:

‘‘Nadamo se naravno dijalogu. Utječemo koliko možemo na zakonodavni okvir, stvarno dajemo prijedloge, ali malo toga se usvoji. Ili je to u e-savjetovanjima generalni komentar ‘primljeno na znanje‘, ali nije opcija odustati, opcija je i dalje inzistirati na što boljem zakonodavnom okviru, ali i promovirati rješenja.‘‘